Upoznavanje njemacke kulture i civilizacije

Dating > Upoznavanje njemacke kulture i civilizacije

Click here: ※ Upoznavanje njemacke kulture i civilizacije ※ ♥ Upoznavanje njemacke kulture i civilizacije

I dalje je teško, al slika je sve ljepša i veseliš se svakom napredku. Dobro razmisli o tome zapadu jer je i zapad postao jedan veliki bosanski lonac koji ce eruptirati prije nego vulkan Etna.. Mann je mnoge svoje likove zasnovao na stvarnim ljudima, ali njihove portete je stvarao kao simbole kojima je istrazivao kulturalne probleme koje rjesava u romanu. Kvalitetom hrane i dobrom uslugom su uspjeli da pridobiju nove musterije.

Ne bih kačila fotke koje bude pogrešne asocijacije, a svoje dete ne doživljavam kao objekat, baš kao što si ti rekla. Kao dijete Sandar je bio bolestan. Mersaulte ide miran u smrt uvjeren da ona nije ni u ćemu gora od života ni gora, ni besmislenija, uvjeren da je ona apsolutni kraj. Od mnogobrojnih i raznovrsnih ucenja Bertranda Russella svagda treba izdvojiti njegovu teznju za jasnim i pouzdanim znanjem kao fundamentalnim ciljem cjelokupne ljudske spoznaje, upotreba logicke analize u rjesavanju svih filozofskih problema kao i istrazivanje spoznajnoteoretskih fundamenata matematike i empirijskih znanosti. Marketing-marketing plan Amstel pivare 6522. Medjutim, kada osjetite dobrobit skolskog i zdravstvenog sustava i mogucu buducnost vase djece, nece vas biti briga ni govorite li, ni jeste li dorasli situaciji.

Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izlozenim temama. Interesantni su njegovi opisi i heksametri stihovi od 6 slogova.

SEMINARSKI I DIPLOMSKI - Ono pak sto cistog politicara cini tako opasnim nije toliko sto on, kao poslovan covjek, vuce uzde politickog i pusta da ga politicko tjera, ili pak, kao brutalniji uzde previse zateze i sve upreze pod svoja kola. Ivica Glibusi, asistent Uvjeti za upis kolegija: Upisan 5.

Tado Orsoli, docent Marina Beus, ml. Povijest antickog doba grcka i rimska povijest , povijest srednjeg vijeka povijest zapadnog krsanstva, povjesnicari zapadnog i istocnog krsanstva , humanisticka povijest, povijest u doba reformacije i protureformacije, povijest u doba prosvjetiteljstva francuska prosvjetiteljska povijest, skotska prosvjetiteljska povijest, njemacka prosvjetiteljska povijest i druge. Nazociti predavanjima i sudjelovati u raspravama o izlozenim nastavnim jedinicama te prezentirati usvojeno gradivo tijekom ispita. Usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da 25% sudjelovanja u nastavi; 75% usmeni ispit Kompetencije Literatura Nakon polozenog ispita student e biti u stanju prepoznavati pojmovne i metodoloske osobitosti historiografije u razlicitim razdobljima od antike do suvremenog doba. OBVEZNA: MIRJANA GROSS, Suvremena historiografija - Korijeni, postignua, traganja, Novi Liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu, Zagreb, 1996. FILOZOFSKI FAKULTET SVEUCILISTA U MOSTARU Studij povijesti Kolegij: STARA POVIJEST ISTOKA Nastavnik: Tezina kolegija: 1. Pretpovijesna razdoblja; Prva velika carstva od oko 7000. Aktivno sudjelovanje na predavanjima, rad u seminaru, izrada referata. Pismeno i usmeno Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da 25% aktivno sudjelovanja u nastavi; 20% izrada referata; 55% rezultati pismenog i usmenog dijela ispita. Nakon polozenog ispita stjecu se temeljna saznanja o civilizacijama Plodnog polumjeseca i susjednih podrucja. Biblija povijesne knjige Starog zavjeta ; MARKO VISI, Knjizevnost drevnog Bliskog istoka. Enuma Elis: Sumersko-akadski ep o stvaranju. Gilgames: Sumersko-akadski ep o Gilgamesu, Zagreb, 1993. OBVEZNA: MARGARET OLIPHANT, Stari svijet. Velike civilizacije proslosti, Sarajevo, 1998. Povijest, knjizevnost i umjetnost drevnih Egipana, Zagreb, 2002. DODATNA: Umjetnost u slici CAREL J. DU RY, Narodi drevnog Istoka, Rijeka, 1970. FILOZOFSKI FAKULTET PREDDIPLOMSKI SVEUCILISNI STUDIJ SVEUCILISTA U MOSTARU Studij povijesti Kolegij: POVIJEST HELADE I RIMSKE DRZAVE SA Kod: FFP-504 STAROM POVIJESU NA NASIM PROSTORIMA Nastavnik: Tezina kolegija: 1. Kretsko-mikenska i Kikladska kultura, klasicna Grcka, helenska religija, knjizevnost, filozofija, graditeljstvo, umjetnost; helenizam; predrimske italske i sicilske civilizacije; Kartaga; Etruscani; Gali; Germani; Skiti; postanak, uspon i propast Rimske drzave; rimske provincije, rimska religija, knjizevnost, filozofija, graditeljstvo, umjetnost; orijentalne religije; nastanak i sirenje krsanstva; ilirsko-panonski svijet; grcko-rimska bastina na nasim prostorima. Aktivno sudjelovanje na predavanjima, rad u seminaru, izrada referata. Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da 25% aktivno sudjelovanja u nastavi; 20% izrada referata; 55% rezultati pismenog i usmenog dijela ispita. Nakon polozenog ispita stjecu se temeljna saznanja o osnovama grcko-rimske civilizacije i drugih predantickih i antickih sredozemnih kultura. Biblija Evanelja, Djela apostolska, izabrane Pavlove poslanice ; HERODOT, Povijest, Zagreb, 2007. OBVEZNA: Petar LISICAR, Grci i Rimljani, Zagreb, 1971. Kultura, znanost i umjetnost. Rano doba hrvatske kulture, Zagreb, 1997. LING, Mitologija ilustrirana enciklopedija, Ljubljana - Zagreb, 1990. DODATNA: Gustav SCHWAB, Najljepse price klasicne starine, Zagreb, 2004-2005. Zivot i legenda pretkrsanske duse, Zagreb, 2001. FILOZOFSKI FAKULTET SVEUCILISTA U MOSTARU Studij povijesti Kolegij: EUROPSKA Nastavnik: Tezina kolegija: 1. Dijana Kora, asistentica Uvjeti za upis kolegija: Upis u I. Transformacija kasnoantickoga u ranosrednjovjekovni svijet; obnova carske vlasti na zapadu 800. Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izlozenim temama. Priprema seminarskih radova temeljem procitane pomone literature. Spremanje izlozene grae za ispit. Pismeni i usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da 30% sudjelovanje u nastavi i izrada seminarskih radova; 70% usmeni ispit Nakon polozenog ispita student e poznavati najvaznije trendove europskog razvoja u razdoblju od 5. OBVEZNA: JOSEF KULISCHER, Opa ekonomska povijest, I. DODATNA: MARC BLOCH, Feudalno drustvo, Zagreb, 1999. SZÜCS, Regije evropske povijesti, Zagreb, 1994. FILOZOFSKI FAKULTET PREDDIPLOMSKI SVEUCILISNI STUDIJ SVEUCILISTA U MOSTARU Studij povijesti Kolegij: HRVATSKA POVIJEST SREDNJEGA VIJEKA Kod: FFP-505 Nastavnik: Tezina kolegija: 1. Dijana Kora, asistentica Uvjeti za upis kolegija: Upisan 2. Istodobno kolegij treba ocrtati okolnosti i nacine na koji se drustvo hrvatske Knezevine odnosno Kraljevstva uklapalo u suvremena povijesna gibanja na sirem europskom prostoru. U okviru predavanja bit e obraene sljedee cjeline: vrijeme i okolnosti naseljavanja Hrvata i drugih slavenskih ratnickih skupina na podrucju rimske provincije Dalmacije; izgradnja prve politicke organizacije i kroatizacija ratnickih skupina; mjesto i znacenje Hrvatske u srednjovjekovnom europskom svijetu; drustvene transformacije do kraja 12. Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izlozenim temama. Pripremanje i pisanje seminarskih radova na temelju procitane pomone literature. Spremanje izlozene grae za ispit. Pismeni i usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da 30% sudjelovanja u nastavi; 70% usmeni ispit Kompetencije Literatura Nakon polozenog ispita student e poznavati najvaznije odrednice razvoja drustva na prostoru srednjovjekovne Hrvatske u razdoblju od stvaranja prve politicke organizacije do vremena raspada srednjovjekovnog kraljevstva. OBVEZNA: FERDO SISI, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Zagreb, 1960. DODATNA: TOMISLAV RAUKAR, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb, 1997. Katalog izlozbe, Zagreb, 2002. FILOZOFSKI FAKULTET PREDDIPLOMSKI SVEUCILISNI STUDIJ SVEUCILISTA U MOSTARU Studij povijesti Kolegij: EUROPSKE REGIJE I POVIJEST BIH U Kod: FFP-506 SREDNJEM VIJEKU Nastavnik: Tezina kolegija: 1. Dijana Kora, asistentica Uvjeti za upis kolegija: Upisan 2. Izvori za povijest Bosne i Huma. Odnos hrvatskog, ugarskog, raskog i dukljanskog kraljevstva prema Bosni. Dubrovacka Republika i Bosna. Bosna kao regionalna sila u vrijeme Tvrtka I. Bosanski i humski velikasi u odnosu prema kraljevskom prijestolju. Vjerska pitanja u Bosni i Humu. Umjetnost u Bosni i Humu. Propast bosanskoga kraljevstva i osmanlijska okupacija Bosne i Huma. BiH u geopolitickom pogledu. BiH od seobe naroda do 12. Vojvoda Hrvoje Vukci Hrvatini. Stjepan Ostoja drugi put. Starohrvatska umjetnost na tlu Bosne i Huma. Srednjovjekovni biljezi steci u Bosni i Humu. Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izlozenim temama. Iscitavanje zadane literature i prikaz procitanoga. Spremanje grae za ispit. Usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da 25% sudjelovanja u nastavi; 75% usmeni ispit Nakon polozenog ispita student e poznavati povijest Bosne i Huma u srednjem vijeku, te njihove odnose s okruzenjem. OBVEZNA: SKUPINA AUTORA, Povijest Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 21991. Identitet i kontinuitet, Mostar, 2002. DODATNA: MLADEN ANCI, Na rubu Zapada. Tri stoljea srednjovjekovne Bosne, Zagreb, 2001. FILOZOFSKI FAKULTET PREDDIPLOMSKI SVEUCILISNI STUDIJ SVEUCILISTA U MOSTARU Studij povijesti Kolegij: EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST RANOGA Kod: FFP-507 NOVOG VIJEKA Nastavnik: Tezina kolegija: 1. Tado Orsoli, docent Dijana Pinjuh, ml. Europa kao srediste svjetske povijesti; Humanizam i renesansa; Pocetak novoga vijeka doba otkria; Drustvene i gospodarske posljedice otkria; Evropska kultura ranog novovjekovlja; Razvitak ranoga kapitalizma; Politicki slom Italije i prevlast Karla V. Uspon i pad Spanjolske za vrijeme Filipa II. Burbonskog; Francuska za Louisa XIII. Tipologija europskoga apsolutizma; Opadanje Nizozemske u borbi za pomorsku prevlast. Borba za Baltik 1648. Uzroci i posljedice geografskih otkria 3. Rusija za Katarine Velike. Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izlozenim temama. Spremanje izlozene grae za ispit. Usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da 25% sudjelovanja u nastavi; 75% usmeni ispit Nakon polozenog ispita student e poznavati najvaznije procese europske i svjetske povijesti u ranom novovjekovlju. OBVEZNA: Velika ilustrirana povijest svijeta, Otokar Kersovani, Rijeka, 1977. ROBERTS, Povijest Europe, Zagreb, 2002; Dragoljub R. PROCCACI, Povijest Talijana, Barbat, Zagreb, 1997; GEORGE M. TREVELYAN, Povijest Engleske, Kultura, Zagreb, 1956; J. MATUZ, Osmansko carstvo, Zagreb, 1992; J. NÖEL, Sveto Rimsko Carstvo, Zagreb, 1998; E. SSHÜSSEL, Povijest Austrije, Zagreb, 1997. FILOZOFSKI FAKULTET PREDDIPLOMSKI SVEUCILISNI STUDIJ SVEUCILISTA U MOSTARU Studij povijesti Kolegij: HRVATSKA POVIJEST RANOGA NOVOG Kod: FFP-508 VIJEKA Nastavnik: Tezina kolegija: 1. Razdoblje raspada politicke i religiozne organizacije. Rastrgana Hrvatska u vrijeme humanizma i renesanse, sirenje protestantske reformacije meu Hrvatima. Katolicka obnova religioznog zivota u Hrvatskoj. Turski prodori na hrvatsko drzavno podrucje i opasnost gubitka drzavne samostalnosti. Izborni sukobi i izbor Ferdinanda Habsburskog za hrvatskog kralja. Tursko sirenje na hrvatskom podrucju i smanjenje hrvatske drzave. Turska organizacija na okupiranom podrucju. Organiziranje hrvatske drzavne obrane, doseljenje Vlaha i uspostava Vojne krajine. Udio Hrvata u borbama za vrijeme Ciparskog rata 1570. Rasulo Hrvatske: seljacka buna 1573. Slabljenje turske moi i poraz kod Siska 1593. Dugi turski rat 1593. Pokusaj oslobaanja Klisa 1596. Hrvati u tidesetgodisnjem ratu. Otpor beckoj centralizaciji i napori za odrzanje cjelokupnosti hrvatskih zemalja zrinskofrankopanska urota. Ratovi za osloboenje od Turaka: Kandijski 1645. Administracija u mletackoj Dalmaciji i u Istri. Politicko stanje u Hrvatskoj u prvoj polovici XVIII. Reforme i centralizacija u vrijeme Marije Terezije i Josipa II. Studentske obveze Nacin polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Kompetencije Literatura - Razvoj Hrvatske u vrijeme Marije Terezije i Josipa II. Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izlozenim temama. Spremanje izlozene grae za ispit. Usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da 25% sudjelovanja u nastavi; 75% usmeni ispit Nakon polozenog ispita student e poznavati najvaznija obiljezja hrvatske kulturne, politicke i ekonomske povijesti 15. OBVEZNA: Povijest Hrvata, II. KLAI, Povijest Hrvata, V. SISI, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Zagreb, 1962. NOVAK, Proslost Dalmacije, I. ADAMCEK, Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV. MAZURAN, Hrvati i Osmansko Carstvo, Zagreb, 1998. MOACANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 2000. FILOZOFSKI FAKULTET PREDDIPLOMSKI SVEUCILISNI STUDIJ SVEUCILISTA U MOSTARU Studij povijesti Kolegij: EUROPSKE REGIJE I POVIJEST BIH U RANOM Kod: FFP-509 NOVOM VIJEKU Nastavnik: Tezina kolegija: 1. Seljastvo i seoska privreda. Gradovi i gradska privreda. Osnivanje novih sandzakata i stvaranje Bosanskog ejaleta. Dubrovacka Republika i okupirana Bosna i Humska zemlja. Mletacka Republika i turski posjedi i ovom okruzenju. Pojave anarhije u 18. Islamizacija i pravoslavizacija ovih prostora. Islamska kultura na ovom prostoru. Odnos Austrije prema Osmanlijama. Slabljenje Osmanskoga carstva i pobune u Bosni i u Hercegovini. Svrsetak osmanlijske okupacije ovih prostora - Berlinski kongres. Vjerski zivot pod Turcima. Organizacija feudalnih posjeda u 16. Seljastvo i seoska privreda u 15. Gradovi i gradska privreda u 15. Osnivanje novih sandzakata i stvaranje Bosanskog ejaleta. Islamska kultura do 18. Seobe i etnicke promjene. Bosanski pasaluk u 18. Studenti su duzni prisustvovati nastavi i procitati zadanu literaturu. Trebaju po obveznoj literaturi spremiti ispit. Usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da 25% sudjelovanja u nastavi; 75% usmeni ispit Nakon polozenog ispita student e poznavati povijest BiH za vrijeme osmanlijske okupacije, te odnos ovoga prostora i ostalih regija u okruzenju. OBVEZNA: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II. DZAJA, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1992. FILOZOFSKI FAKULTET PREDDIPLOMSKI SVEUCILISNI STUDIJ SVEUCILISTA U MOSTARU Studij povijesti Kolegij: EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST U 19. Kod: FFP-510 STOLJEU Nastavnik: Tezina kolegija: 1. Ivica Sarac, docent Dijana Pinjuh, ml. SAD - nacionalna integracija i izolacionizam; Graanske Revolucije u Juznoj Americi; Drustvene i gospodarske promjene nakon 1848. Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izlozenim temama. Spremanje izlozene grae za ispit. Usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da 25% sudjelovanja u nastavi; 75% usmeni ispit Nakon polozenog ispita student e poznavati najvaznije sociopoliticke procese europske i svjetske povijesti 19. OBVEZNA: Velika ilustrirana povijest svijeta, Otokar Kersovani, Rijeka, 1977. Skolska knjiga, Zagreb, 1989. TAYLOR, Borba za prevlast u Evropi 1848. DODATNA: The Times: Narodi Europe, Naklada Zadro, Zagreb, 1997. TREVELYAN, Povijest Engleske, Kultura, Zagreb, 1956. Raspored rada Studentske obveze Nacin polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Kompetencije Literatura FILOZOFSKI FAKULTET PREDDIPLOMSKI SVEUCILISNI STUDIJ SVEUCILISTA U MOSTARU Studij povijesti Kolegij: HRVATSKA POVIJEST U 19. STOLJEU Kod: FFP-511 Nastavnik: Tezina kolegija: 1. Ivica Sarac, docent Goran Mijocevi, ml. Nastavni sadrzaj ovoga predmeta odnosi se na razdoblje od godine 1790. Predmet se dijeli u dvije cjeline. Prva se odnosi na razdoblje od 1790. Druga cjelina podudara se s razdobljem od 1860. Feudalno drustvo u hrvatskim zemljama koncem 18. Odjeci Francuske revolucije u hrvatskim zemljama. Hrvatske zemlje u vrijeme Napoleonovih ratova. Politicki polozaj hrvatskih zemalja u prvoj polovici 19. Sukobi velikih sila i odraz na hrvatske zemlje. Ban Jelaci - odlucan otpor ugarskom hegemonizmu. Neoapsolutizam i pocetci moderne Hrvatske. Hrvatske zemlje u osvit modernoga doba. Proces hrvatske nacionalne i politicke integracije, modernizacije i demokratizacije hrvatskih drustava. Razvoj jugoslavenske i pravaske ideologije. Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri. Razvojacenje Vojne granice i njezino sjedinjenje s ostalim hrvatskim zemljama. Hrvatsko-srpski odnosi za vrijeme dualizma. Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini. Radnicki i socijalisticki pokret u hrvatskim zemljama. Narodni pokret godine 1903. Seljacki pokret brae Radia. Hrvati u prekomorskim zemljama. Politicki pokreti i stranke u hrvatskim zemljama 1903. Hrvatske zemlje uoci i za vrijeme Prvoga svjetskog rata. Jugoslavenski odbor i pitanje budueg ureenja jugoslavenske zajednice naroda. Revolucionarno vrenje pred kraj rata. Raspad AustroUgarske monarhije i ulazak hrvatskih zemalja u Drzavu Slovenaca, Hrvata i Srba. Stvaranje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izlozenim temama. Spremanje izlozene grae za ispit. Pismeni i usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da 25% sudjelovanja u nastavi; 75% usmeni ispit Nakon polozenog ispita student e poznavati najvaznije odrednice hrvatske povijesti 19. GANZA-ARAS, Politika novog kursa dalmatinskih pravasa oko Supila i Trumbia, Split, 1982. GROSS, priredila , Drustveni razvoj u Hrvatskoj od sesnaestoga do dvadesetog stoljea, Zagreb, 1981. GROSS, K graanskom drustvu, Zagreb, 1982. GROSS, Poceci moderne Hrvatske, Zagreb, 1985. KARAMAN, Raspored rada Studentske obveze Nacin polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Kompetencije Literatura Privreda i drustvo Hrvatske u 19. KARAMAN, Privredni zivot Banske Hrvatske od 1700. MACAN, Povijest hrvatskog naroda, Zagreb, 1992. SUPPAN, Oblikovanje nacije u graanskoj Hrvatskoj, Zagreb, 1999. SIDAK, Hrvatski narodni preporod - Ilirski pokret, Zagreb, 1988. SIDAK, Studije iz hrvatske povijesti za revolucije 1848. FORETI, Povijest Dubrovnika do 1808. GROSS, Povijest pravaske ideologije, Zagreb, 1973. HORVAT, Politicka povijest Hrvatske, I. JAREB, Pola stoljea hrvatske politike 1895. MATKOVI, Hrvatska seljacka stranka, Zagreb, 1999. OBAD, Dalmatinsko selo u proslosti, Logos, Split, 1990. STANCI, Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji Mihovil Pavlinovi i njegov krug do 1869. VALENTI, Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom 1849. FILOZOFSKI FAKULTET PREDDIPLOMSKI SVEUCILISNI STUDIJ SVEUCILISTA U MOSTARU Studij povijesti Kolegij: EUROPSKE REGIJE I POVIJEST BIH U 19. Kod: FFP-512 STOLJEU Nastavnik: Tezina kolegija: 1. Tado Orsoli, docent Dijana Pinjuh, ml. Nastavni sadrzaj ovoga predmeta odnosi se na razdoblje od pocetka 19. Predmet se dijeli u dvije cjeline. Prva je od pocetka 19. Druga cjelina od 1878. Razmotrit e se pojedini dogaaji koji su utjecali na tijek politickog usmjerenja, razvoja i stvaranja srednjeeuropskih i istocnoeuropskih zemalja, u tom kontekstu ponajprije zemalja koje su bile pod Osmanskom vlasu ili su granicile s Osmanskim carstvom Srbija, Crna Gora, Rumunjska, Bugarska, Grcka i Albanija. Osobito e se razloziti drustveno-politicki, a zatim i upravno-politicki te vojni sustav Osmanskog carstva i Habsburske Monarhije Austro-Ugarske. Takoer, uvidjeti procese stvaranja novih drzava i razloziti problematiku koja je nastala rascjepom Osmanskog carstva. Kao posebna cjelina ovog predmeta razmatrat e se povijest Bosne i Hercegovine od pocetka XIX. U tom kontekstu obradit e se teme vezane uz bosanski pasaluk u prvoj polovici 19. Nadalje, otpor bosanskih velikasa, ustanci i slom otpora Husein kapetan Gradascevi, Ali-pasa Rizvanbegovi, Omer-pasa Latas. Uloga franjevaca u ocuvanju nacionalne svijesti Hrvata u Bosni i Hercegovini. Hrvatski narodni preporod na tlu Bosne i Hercegovine i pripremna faza preporoda. Uspostava Austro-Ugarske vlasti i organizacija uprave u BiH. Gospodarski i drustveni razvoj. Ponovno uvoenje redovite katolicke hijerarhije. Preporodna i zavrsna faza hrvatskog narodnog preporoda. Politicke prilike i stranacki zivot. Aneksija i njezine posljedice. Hrvatska politika u BiH. Hrvatski narod za vrijeme prvoga svjetskog rata. Raspad Austro-Ugarske monarhije i ulazak hrvatskih zemalja u Drzavu Slovenaca, Hrvata i Srba. Studentske obveze Nacin polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Kompetencije Literatura - Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini za vrijeme Austrougarske uprave. Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izlozenim temama. Spremanje izlozene grae za ispit. Pismeni i usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da 25% sudjelovanja u nastavi; 75% usmeni ispit Nakon polozenog ispita student e poznavati najvaznije odrednice b-h povijesti u 19. DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistocne Europe 19. ALICI, Ureenje bosanskog ejaleta od 1789. KRALJACI, Kalajev rezim u Bosni i Hercegovini 18821903 , Sarajevo 1987; M. GROSS, Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 1878. GRIJAK, Politicka djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Zagreb 2001. DZAJA, Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju 1878-1918 Inteligencija izmeu tradicije i ideologije, Mostar 2002;G. SLJIVO, Bosna i Hercegovina 1813-1826, Banja Luka 1986. GRIJAK, Politicka djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josip Stadler, Zagreb 2001; L. AKOVI, Politicke organizacije bosansko-hercegovackih katolika Hrvata, Zagreb 1985; F. MARI, Hrvati-katolici u Bosni i Hercegovini izmeu 1463-1996. NIKI, Kratka povijest Bosne i Hercegovine do 1918. FILOZOFSKI FAKULTET PREDDIPLOMSKI SVEUCILISNI STUDIJ SVEUCILISTA U MOSTARU Studij povijesti Kolegij: EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST 1918. Kod: FFP-513 Nastavnik: Tezina kolegija: 1. Ivica Sarac, docent mr. Ivica Glibusi, asistent Uvjeti za upis kolegija: Upisan 5. Svrsetak rata i posljedice; Revolucija u Rusiji, uspostava vlasti boljsevika; Europske drzave nakon sklapanja Versajskog mirovnog ugovora; Godine popustanja i napetosti; Nove ekstremne ideologije: fasizam i nacionalsocijalizam: Italija, Njemacka, Spanjolska, Francuska - Trea Republika, Engleska i politika peasementa; Sovjetski Savez; Drugi svjetski rat; Afrika pod kolonijalnom vlasu - Islamski svijet - Azija i Australija. Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izlozenim temama. Spremanje izlozene grae za ispit. Usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da 25% sudjelovanja u nastavi; 75% usmeni ispit Nakon polozenog ispita student e poznavati najvaznije procese europske i svjetske povijesti izmeu dva svjetska rata. OBVEZNA: Velika ilustrirana povijest svijeta, Otokar Kersovani, Rijeka, 1977. TAYLOR, Uzroci drugog svjetskog rata, Znanje, Zagreb, 1994. DODATNA: The Times: Narodi Europe, Naklada Zadro, Zagreb, 1997. FILOZOFSKI FAKULTET PREDDIPLOMSKI SVEUCILISNI STUDIJ SVEUCILISTA U MOSTARU Studij povijesti Kolegij: HRVATSKA I B-H POVIJEST 1918. Kod: FFP-514 Nastavnik: Tezina kolegija: 1. Drustveno-politicke i religiozne prilike u Hrvatskoj i BiH pocetkom 20. Odnos pojedinih naroda prema uspostavi nove drzave. Drustveno ureenje nove drzave. Djelovanje politickih stranaka u novoj drzavi. Teror prema vladinim neistomisljenicima. Odnos kraljevske vlade prema pojedinim vjerskim zajednicama. Konkordat sa Svetom Stolicom. Slom Kraljevine Jugoslavije i pocetak Drugoga svjetskog rata. Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izlozenim temama. Citanje zadane literature i spremanje izlozene grae za ispit. Usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da 25% sudjelovanja u nastavi; 75% usmeni ispit Nakon polozenog ispita student e poznavati najvazniji sadrzaj povijesti Kraljevine Jugoslavije i hrvatskoga naroda u toj drzavi. OBVEZNA: IVO BANAC, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji - porijeklo, povijest, politika, Zagreb, 1984. DODATNA: FERDO CULINOVI, Jugoslavija izmeu dva rata, I. FILOZOFSKI FAKULTET PREDDIPLOMSKI SVEUCILISNI STUDIJ SVEUCILISTA U MOSTARU Studij povijesti Kolegij: HRVATSKI NAROD U DRUGOM SVJETSKOM Kod: FFP-515 RATU Nastavnik: Tezina kolegija: 1. Ivica Sarac, docent Uvjeti za upis kolegija: Upisan 5. Slom i raspad Kraljevine Jugoslavije. Geneza, ustroj i funkcioniranje Nezavisne Drzave Hrvatske. Katolicka Crkva i Nezavisna Drzava Hrvatska. Djelovanja i ciljevi partizanskog pokreta u hrvatskom narodu. ZAVNOH, ZAVNOBiH i AVNOJ - uvjeti, motivi i znacaj saziva. Slom Nezavisne Drzave Hrvatske i formiranje komunisticke Jugoslavije. Hrvatski narod ­ iskustva i posljedice rata i poraa. Problemi u historiografskim pristupima 2. Rad na literaturi i priprema izlozene grae za ispit. Usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da 30% sudjelovanja u nastavi; 70% usmeni ispit Nakon polozenog ispita student e poznavati najvaznija obiljezja drustvenih, vojnopolitickih, gospodarskih, kulturnih i konfesionalnih prilika, u kojima se nasao i hrvatski narod u razdoblju 1941. OBVEZNA: HRVOJE MATKOVI, Povijest Nezavisne Drzave Hrvatske, Zagreb, 1994. Svi prilozi u navedenom broju casopisa. DODATNA: JURE KRISTO, Katolicka Crkva i Nezavisna Drzava Hrvatska 1941. Das Scheitern einer Ausbeutungsstrategie, Stuttgart, 1983. FILOZOFSKI FAKULTET PREDDIPLOMSKI SVEUCILISNI STUDIJ SVEUCILISTA U MOSTARU Studij povijesti Kolegij: EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST NAKON Kod: FFP-517 1945. Nastavnik: Tezina kolegija: 1. Tado Orsoli, docent Marina Beus, ml. Rascjep Europe u poratno doba: Istok i Zapad; Podjela Njemacke; Obnova Austrijske samostalnosti; Cetvrta Republika u Francuskoj; Tipovi neutralnosti - Skandinavija Svicarska; Politicke krize i konjunkture: Italija, Britanija, Spanjolska, Grcka; Drzave Beneluksa na kutu prema EEZ-u; Zapadna Europa i SAD - vojni savezi, europska kooperacija i integracija; Njemacko pitanje u Adenauerovoj eri; Francuska Peta Republika; Britanija pod konzervativcima; Sovjetski savez u znaku staljinizma i destaljinizacije; Drustveni procesi u zemljama istocnoga bloka; Krizna zarista: Bliski istok, Cipar, Kuba; Islamski svijet u sukobu Istoka i Zapada; Indija u borbi za nezavisnost; Nastanak NR Kine; Juzna Amerika u znaku drustvenih kriza; Procesi gospodarsko-politicke integracije u Zapadnoj Europi; Politika detanta; Sovjetski blok nakon Staljinove smrti; SAD - prva svjetska sila u krizi nacionalnog identiteta; Islamski svijet kao novi faktor moi; Srednja i Juzna Amerika; Nova Afrika - od kolonijalizma do nezavisnosti; Kulturna revolucija u Kini; Problemi zemalja u razvoju; Slom SSSR-a i Istocnoga bloka; Nove Europske drzave; Svjetska politika u doba globalizacije; Utemeljenje Europske Unije. Druga faza Hladnog rata. Islamski svijet kao novi cimbenik moi. Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izlozenim temama. Spremanje izlozene grae za ispit. Usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da Ocjenjivanje studenata Kompetencije Literatura 25% sudjelovanja u nastavi; 75% usmeni ispit Nakon polozenog ispita student e poznavati najvaznije procese europske i svjetske povijesti nakon Drugoga svjetskog rata. Predvecerje rata i Drugi svjetski rat, od str. CALVOCORESSI, Svjetska politika nakon 1945. HIRST, Globalizacija, Zagreb, 2001. Povijest meunarodnih odnosa, Zagreb, 2002. HOLZER, Komunizam u Europi - povijest pokreta i sastav vlasti, Zagreb, 2002. MARVIN, Intelektualna historija Europe, Beograd, 2000. FILOZOFSKI FAKULTET PREDDIPLOMSKI SVEUCILISNI STUDIJ SVEUCILISTA U MOSTARU Studij povijesti Kolegij: HRVATSKA I B-H POVIJEST NAKON 1945. Kod: FFP-518 Nastavnik: Tezina kolegija: 1. Ivica Luci, docent Marina Beus, ml. Zavrsetak Drugog svjetskog rata, obnova Jugoslavije, uspostava komunisticke vlasti i njezino meunarodno priznanje. Federalni ustroj drzave, odnosi izmeu federalnih jedinica i meunacionalni odnosi. Represija prema oporbenim snagama u drustvu. Slabljenje sustava i njegova propast. Kriza i rat, te nastajanje novih drzava. Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izlozenim temama. Spremanje izlozene grae za ispit. Usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da 25% sudjelovanja u nastavi; 75% usmeni ispit Nakon polozenog ispita student e poznavati povijest Hrvatske i BiH u razdoblju komunisticke vladavine. OBVEZNA: ZDENKO RADELI, Hrvatska u Jugoslaviji 1945. DODATNA: HRVOJE MATKOVI, Povijest Jugoslavije, PIP, Zagreb, 2003. Raspored rada Studentske obveze Nacin polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Kompetencije Literatura FILOZOFSKI FAKULTET SVEUCILISTA U MOSTARU Studij povijesti Kolegij: POMONE POVIJESNE ZNANOSTI Nastavnik: Tezina kolegija: 1. Paleografija pregled razvoja u svijetu , grcko-bizantska paleografija, latinska paleografija srednjovjekovna pisma: beneventana, merovingika, karolina, gotica, humanistika i druga europska pisma , slavenska paleografija glagoljska i irilska , diplomatika, kronologija, arhivistika, genealogija, heraldika, numizmatika, sfragistika. Nazociti predavanjima i sudjelovati u raspravama o izlozenim nastavnim jedinicama te prezentirati usvojeno gradivo tijekom ispita. Usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da 25% sudjelovanja u nastavi; 75% usmeni ispit Nakon polozenog ispita student e poznavati definicije i sadrzaje najvaznijih pomonih povijesnih znanosti. OBVEZNA: JAKOV STIPISI, Pomone povijesne znanosti u teoriji i praksi, drugo dopunjeno izdanje, Skolska knjiga, Zagreb, 1985; ALEKSANDAR STIPCEVI, Povijest knjige, Nakladni Zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1985. DODATNA: STJEPAN ANTOLJAK, Pomone istorijske nauke, Kraljevo, 1971. OPIS OBVEZNIH PREDMETA NA DIPLOMSKOM STUDIJU POVIJESTI FILOZOFSKI FAKULTET DIPLOMSKI SVEUCILISNI STUDIJ SVEUCILISTA U MOSTARU Studij povijesti Kolegij: METODOLOGIJA POVIJESNIH ISTRAZIVANJA Kod: FFP-529 Nastavnik: Tezina kolegija: 1. Dijana Kora, asistentica Uvjeti za upis kolegija: Upisan 8. Metode i metodologija u povijesnom istrazivanju, izvori za povijesno istrazivanje, pomone povijesne znanosti, nastanak znanstvenih, preglednih i strucnih bibliografskih jedinica u povijesnom istrazivanju. Nazociti predavanjima i sudjelovati u raspravama o izlozenim nastavnim jedinicama te prezentirati usvojeno gradivo tijekom ispita. Usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da 50% sudjelovanja u nastavi i ostale aktivnosti; 50% usmeni ispit Nakon polozenog ispita student e biti osposobljen izraditi strucni i znanstveni rad po standardima znanstvene metodologije, ukljucujui i koristenje racunala. MIRJANA GROSS, Suvremena historiografija - Korijeni, postignua, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu, Zagreb, 1996. ZRINKA NIKOLI JAKUS, Uvod u studij povijesti. Historiografski praktikum, Leykam international, d. FILOZOFSKI FAKULTET DIPLOMSKI SVEUCILISNI STUDIJ SVEUCILISTA U MOSTARU Studij povijesti Kolegij: POVIJESNI IZVORI Nastavnik: Tezina kolegija: 1. Koristiti pojedine izvore za vjezbu njihove analize i pokazivanja procesa nastanka sinteze povijesnih zbivanja. Povijesni razvoj egdotike, egdotika diplomatickih izvora, pravila o izdavanju grae pripremni radovi, opa pravila, zaglavlja, tekst izvora ili grae, ortografija, kratice, velika i mala slova, interpunkcija, pojedini znakovi, biljeske i sl. Nazociti predavanjima i sudjelovati u raspravama o izlozenim nastavnim jedinicama te prezentirati usvojeno gradivo tijekom ispita. Usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da 25% sudjelovanja u nastavi; 75% usmeni ispit Nakon polozenog ispita student e biti osposobljen analizirati izvornu povijesnu grau. OBVEZNA: FRANJO SANJEK, Latinska paleografija i diplomatika, Skolska knjiga, Zagreb, 2005. DODATNA: Pravila izdanija istoriceskih dokumentov, Moskva, 1956. Raspored rada Studentske obveze Nacin polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Kompetencije Literatura FILOZOFSKI FAKULTET SVEUCILISTA U MOSTARU Studij povijesti Kolegij: METODIKA NASTAVE POVIJESTI Nastavnik: Tezina kolegija: 1. Ivica Glibusi, asistent Uvjeti za upis kolegija: Upisan 9. Pored toga zadatak metodike nastave povijesti nastavniku ­ prakticaru dati potrebite teorijske smjernice kako bi on u svom radu postizao rezultate koji e biti adekvatni ulozenom trudu i naporu. Metodski teorijski napuci trebaju nastavnika uvesti u pravilnu racionalnu i smisljenu primjenu postupaka u nastavi povijesti. Predmet i zadatci nastave povijesti. Povijest kao znanost i kao nastavna disciplina. Povijest kao nastavni predmet. Znacenje nastave povijesti u obrazovanju i odgoju. Razvoj nastave povijesti i suvremeni pogledi na nastavu povijesti. Ciljevi nastave povijesti u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj. Uloga povijesti u formiranju nacionalnog identiteta. Ucenje povijesti i promocija demokratskih vrijednosti i tolerancije. Preporuka Parlamentarne skupstine Vijea Europe o povijesti i ucenju povijesti. Susret metodike nastave povijesti sa suvremenom metodologijom povijesne znanosti. Americki standardi za ucenje povijesti kao primjer inovacije. Standardi za hrvatsku i opu povijest. Metodika nastave povijesti kao znanost. Psihicke razvojne faze ucenika i mogunosti realiziranja nastave povijesti. Ciljevi i zadatci nastave povijesti. Izvannastavne aktivnosti u nastavi povijesti. Priprava ili uvoenje ucenika u nove povijesne sadrzaje. Materijalni zadatci nastave povijesti. Funkcionalni zadatci nastave povijesti. Odgojni zadatci nastave povijesti. Nastavne metode u nastavi povijesti. Oblici rada u nastavi povijesti. Struktura sata nastave povijesti. Priprava i uvoenje ucenika u novu nastavnu jedinicu. Obrada novih povijesnih sadrzaja. Vjezbanje u nastavi povijesti. Funkcija i sadrzaj utvrivanja u nastavi povijesti. Provjeravanje znanja i sposobnosti. Individualiziranje programskih zadataka i individualizirano ocjenjivanje. Pretpostavke za uspjesno ocjenjivanje. Indukcija i dedukcija u nastavi povijesti. Osnovne misaone operacije u nastavi povijesti. Nastavna sredstva i pomagala u nastavi povijesti. Psiholoska i didakticka nacela u nastavi povijesti. Upute i poticaj ucenicima za rad. Najcese grjeske nastavnika i ucenika. Kako i kada treba uciti. Pripravljanje nastavnika za nastavu. Pisanje priprava za nastavu. Artikulacija nastavnog sata povijesti. Oblici rada nastave povijesti. Tipovi nastavnog sata u nastavi povijesti. Nastavne metode u nastavi povijesti. Aktivnost ucenika intelektualna i emotivna u nastavi povijesti. Radna atmosfera u ucionici - disciplina. Nastavnik u nastavi povijesti. Pisana priprava za sat u nastavi povijesti. Obrazac studentima povijesti za praenje nastavnog sata. Seminarski radovi ucenika u nastavi povijesti. Smjerovi nove nastave povijesti. Uloga povijesti u formiranju nacionalnog identiteta. Ucenje povijesti i promocija demokratskih vrijednosti i tolerancije. Nastava povijesti kao priprema za zivot u pluralistickom drustvu. Odgovori nastave Studentske obveze Uvjeti za ispit Nacin polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Kompetencije Literatura povijesti na podijeljeno drustvo: primjer Sjeverne Irske. Nastava povijesti i povijesni kurikulumi: maarski primjer. Radna biljeznica, povijesna citanka i povijesni atlas. Povijest kao znanost i povijest kao nastavni predmet. Razvoj povijesnog misljenja i formiranje znanstvenog pogleda na svijet. Moralni odgoj u nastavi povijesti. Stjecanje pozitivnih navika: razvijanje estetskog osjeaja. Odnos i interes ucenika za povijesna zbivanja. Shvaanje i ocjenjivanje povijesnih cinjenica. Izvannastavne aktivnosti u nastavi povijesti. Nastavni plan i program. Individualni oblik rada ucenika u nastavi povijesti. Grupni oblici rada u nastavi povijesti. Osnovne misaone operacije u nastavi povijesti: analiza, sinteza, generalizacija, komparacija. Projekcije, film i radio u nastavi povijesti. Crtez u nastavi povijesti. Povijesne i zemljopisne karte. Povijesni kabinet i njegova uloga u nastavi povijesti. Motiviranje ucenika u nastavi povijesti. Nazociti predavanjima i aktivno sudjelovati u nastavi te prezentirati usvojeno gradivo tijekom ispita. Izrada pismenih priprava za sve tipove nastavnog sata, promatranje rada u skoli kod mentora. Usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da 25% sudjelovanja u nastavi; 75% usmeni ispit Nakon polozenog ispita student e stei znanja iz metodike nastave povijesti, upoznati ciljeve i zadatke nastave povijesti te metode i oblike u nastavi povijesti. OBVEZNA: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996. DODATNA: Po naputku profesora. FILOZOFSKI FAKULTET DIPLOMSKI SVEUCILISNI STUDIJ SVEUCILISTA U MOSTARU Studij povijesti Kolegij: PRAKTIKUM IZ METODIKE NASTAVE Kod: FFP-532 POVIJESTI Nastavnik: Tezina kolegija: 1. Ivica Glibusi, asistent Uvjeti za upis kolegija: Upisan 10. Stoga se nastavlja s metodickom razradom pojedinih povijesnih sadrzaja radi njihove prezentacije ucenicima, ali se studenti istodobno uvode u ucionice gdje i sami drze stvarnu nastavu povijesti. Nakon svakog takvog nastavnog sata pravi se detaljna analiza kako bi se uocila postignua, ali i eventualne manjkavosti. Upoznavanje osnovne i srednje skole. Hospitacije, pokusna i ogledna predavanja, rad s mentorom. Praenje oglednih predavanja i diskusije. Zavrsna analiza nastavne prakse. Materijalni zadaci nastave povijesti. Funkcionalni zadaci nastave povijesti. Odgojni zadaci nastave povijesti. Sat obrade novog gradiva. Sto je dobro znati prilikom izrade godisnjega nastavnog plana i programa. Sto je dobro znati prilikom izrade mjesecnog i tjednog nastavnog plana i programa. Rad s ucenicima s posebnim potrebama. Aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada i izlaganje radnih zadataka, polaganje ispita. Predavanja, radionice, rad u grupama, seminarski rad na radnim materijalima uz samostalna istrazivanja studenata. Permanentno praenje tijekom nastave, Ispit je prenosiv na visu godinu obavljanje predvienih zadataka, prakticni rad u studija? Ne Uspjesno obavljena metodicko-pedagoska praksa, prihvaene priprave za izvoenje nastave obrada novog gradiva, ponavljanje i sistematizaciju gradiva , izrada godisnjeg i mjesecnog plana i programa za izvoenje nastave povijesti. OBVEZNA: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996. DODATNA: Po naputku profesora. OPIS IZBORNIH PREDMETA NA STUDIJU POVIJESTI FILOZOFSKI FAKULTET SVEUCILISTA U MOSTARU Studij povijesti Kolegij: POVIJEST KRSANSTVA, I. Nastavnik: Tezina kolegija: 2. Osnutak, sirenje i progoni Crkve. Bogostovlje, disciplina i obicaji. Krsanska literatura i crkvene znanosti. Sirenje i sputavanje krsanstva. Misije meu Germanima i Slavenima. Prodor islama u Europu. Papinstvo i njegov odnos prema politickim silama do sredine 11. Crkvena kultura i znanost. Odvajanje Istocne od Zapadne Crkve. Crkveno pravo pod germanskim utjecajem. Sirenje krsanstva u sjevero-istocnoj Europi i borba protiv islama. Pojava krivovjerja i njihovo suzbijanje. Umjetnost, kultura i crkvene znanosti. Odnos izmeu papinstva i europskih drzava. Religiozni i crkveni zivot. Bizantska Crkva i njezine posebnosti. Veliki istocni raskol 1054. Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izlozenim temama. Spremanje grae za ispit. Usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da 25% sudjelovanja u nastavi; 75% usmeni ispit Nakon polozenog ispita student e poznavati najvaznije dogaaje iz povijesti krsanstva od pocetka do 13. OBVEZNA: BOZO GOLUZA, Povijest Crkve, Mostar, 1998. DODATNA: HUBERT JEDIN UR. FILOZOFSKI FAKULTET SVEUCILISTA U MOSTARU Studij povijesti Kolegij: POVIJEST KRSANSTVA, II. Nastavnik: Tezina kolegija: 2. Razvitak crkvenih znanosti i religioznocrkvenog zivota. Crkva u vrijeme renesanse. Protestantska reformacija u Njemackoj i u drugim zemljama do sredine 16. Borba izmeu reformacije i protureformacije. Francuska u vrijeme Luja XIV. Katolicka Crkva u oluji prosvjetiteljstva. Italija i propast Papinske drzave. Ideoloski i socijalni razvitak. Ekumenski sabor u Tridentu. Borba izmeu reformacije i protureformacije. Religijska borba u Francuskoj. Sekularizacija Crkve u Njemackoj. Crkva u sredisnjoj i zapadnoj Europi. Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izlozenim temama. Spremanje grae za ispit. Usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da 25% sudjelovanja u nastavi; 75% usmeni ispit Nakon polozenog ispita student e poznavati najvaznije dogaaje iz povijesti krsanstva od 14. OBVEZNA: BOZO GOLUZA, Povijest Crkve, Mostar, 1998. DODATNA: HUBERT JEDIN UR. U hrvatskoj se historiografiji proslog XX. Jedan od izvora iz prve ruke, doduse iz X. Naime, Porfirogenet govori da su se Hrvati naselili ovdje, tocnije receno u rimsku Dalmaciju, koja je veoma siroki pojam i u koji je tada zasigurno spadao i teritorij kasnijeg Huma i Bosne, u VII. Iz navedenog izvora proizlazi da je tom doseljenju prethodila veoma siroka obostrana diplomatska aktivnost. Ovdje je veoma vazno naglasiti da je u procesu doseljenja Hrvata prvotno i u prvom redu prethodila oficijelna diplomatska aktivnost, pa tek onda vojne operacije, za razliku od mnogobrojnih drugih naroda koji su najprije vojnom silom osvajali nove prostore pa onda diktirali diplomatske odnose. Hrvati su, dakle, u to vrijeme imali veoma jaku vojnu silu, ali je ne stavljaju u prvi plan, ve na kulturan, ili bolje receno na diplomatski nacin, dolaze do novog teritorija. Novi je teritorij veoma prostran, a na njega doseljava samo dio Hrvata iz Velike Hrvatske, pa stoga u kasnijim stoljeima nije bilo potrebe voditi osvajacku ve samo obrambenu politiku, kako se kasnije lijepo moze vidjeti iz mnogobrojnih meunarodnih diplomatskih poteza hrvatskih narodnih vladara. Nazociti predavanjima i sudjelovati u raspravama o izlozenim nastavnim jedinicama te prezentirati usvojeno gradivo tijekom ispita. Usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da Ocjenjivanje studenata Kompetencije Literatura 25% sudjelovanja u nastavi; 75% usmeni ispit Nakon polozenog ispita student e poznavati diplomatsko djelovanje hrvatskih narodnih vladara prema susjednim drzavama. OBVEZNA: Konstantin PORFIROGENET O upravljanu carstvom, Zagreb, 1994. DODATNA: Josip BUTURAC - Antun IVANDIJA, Povijest Katolicke crkve meu Hrvatima, Zagreb, 1973. Izvornim podacima govore o cinjenicnom katolicanstvu bosansko-humskih vladara i velmoza. Zapadni izvori, uglavnom ugarski vladari te njihovi vazali i podloznici, napadaju bosansko-humske vladare zbog krivovjerja i o tome izvjesuju rimske pape, koji preko istih poduzimaju sankcije protiv bosansko-humskih vladara i njihovih podanika krsana. Kotromani spocetka bio grcke pravoslavne vjere, cime stvara zabunu kod Farlatija i Rackog. Potonje su iskoristili neki od srpskih povjesnicara pa su Stjepana II. Meutim, prvorazredni izvori, irilske i latinske isprave tih vladara, sadrze podatke iz kojih je ocito da su bosansko-humski srednjovjekovni vladari rimokatolici. Nazociti predavanjima i sudjelovati u raspravama o izlozenim nastavnim jedinicama te prezentirati usvojeno gradivo tijekom ispita. Usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da 25% sudjelovanja u nastavi; 75% usmeni ispit Nakon polozenog ispita student e poznavati tematiku vjerske pripadnosti humskih i bosanskih srednjovjekovnih vladara i velmoza. DODATNA: MILKO BRKOVI, Srednjovjekovna Bosna i Hum - identitet i kontinuitet, Crkva na kamenu, Mostar, 2002. Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvoenja nastave: tjedno p: 2 Predavanja seminar vjezbe ECTS bodovi: 3 Broj sati aktivne nastave: 30 Raspored rada Studentske obveze Nacin polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Kompetencije Literatura Poznavanje doprinosa krsanstva hrvatskom drustvu i kulturi. Hrvati u europskim pokretima humanizma i renesanse i doprinos koji su njegovu razvoju dali istaknuti krsani. Kriza institucionalnoga krsanskog djelovanja i redovitoga vjerskog zivota u doba turskih prodora i osvajanja. Krsanska obnova na podrucjima osloboenim od osmanlija. Krsanstvo u prevratima poslije pada Mletacke Republike i u Habsburskoj Monarhiji. Sukobi s liberalizmom i katolicki pokret. Hrvatski katolici u nemirnim prilikama izmeu dva svjetska rata i u ratnom vihoru. Stradanja i neprilike za poratne krute komunisticke vladavine i pokoncilska obnova u doba popustanja partijskoga pritiska. Sveenici pucki vojsko voe i ucitelji. Religiozna knjiga u osnovama pismenosti, kulture i obrazovanja. Religija u djelovanju prporodnih politicara. Sveenstvo u politici i znanosti. Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izlozenim temama. Spremanje izlozene grae za ispit. Usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da 25% sudjelovanja u nastavi; 75% usmeni ispit Nakon polozenog ispita student e poznavati utjecaj krsanstva na hrvatsko drustvo i kulturu. SANJEK, Krsanstvo na hrvatskomu prostoru. Pregled religiozne povijesti Hrvata, Zagreb, 1996. IVANDIJA, Povijest Katolicke crkve meu Hrvatima, Zagreb, 1973. VIDOVI, Povijest Crkve u Hrvata, Split, 1996. Dijelovi koji se odnose na novi vijek ; Katolicanstvo u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1993. FILOZOFSKI FAKULTET PREDDIPLOMSKI SVEUCILISNI STUDIJ SVEUCILISTA U MOSTARU Studij povijesti Kolegij: HRVATSKA VOJNA POVIJEST U NOVOM Kod: FFP-525 VIJEKU 1814. Nastavnik: Tezina kolegija: 1. Tado Orsoli, docent Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvoenja nastave: tjedno p: 2 Predavanja seminar vjezbe ECTS bodovi: 3 Broj sati aktivne nastave: 30 Sadrzaj kolegija Raspored rada Studentske obveze Nacin polaganja ispita Predmet nudi upoznavanje s hrvatskom vojnom povijesu, razvoju i ustroju vojske prvo za razdoblja Habsburske tj. U tom kontekstu e se posebno obraditi organizacija i ustroj vojske u Vojnoj Krajini, a zatim i openito organizacija i ustroj vojske za Habsburske tj. Austro-Ugarske Monarhije, te sudjelovanje hrvatskih postrojbi u Prvom i Drugom svjetskom ratu. Ustroj Europskih vojski pocetkom XIX. Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izlozenim temama. Spremanje izlozene grae za ispit. Usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da Ocjenjivanje studenata Kompetencije Literatura 25% sudjelovanja u nastavi; 75% usmeni ispit Nakon polozenog ispita student e poznavati razvoj i ustroj hrvatske vojske prvo kroz razlicita razdoblja novije povijesti. OBVEZNA: Povijest Hrvata, knjiga 2, Zagreb, 2005. PAVICI, Hrvatska vojna i ratna povijest i prvi svjetski rat, poglavlje o Prvom svjetskom ratu, dio o sudjelovanju hrvatskih postrojbi , Zagreb, 1943. JUG, Oruzane snage NDH: sveukupni ustroj, Zagreb, 2004. BUCZYNSKI, Gradovi vojne krajine, Zagreb, 1997. VALENTI, Vojna krajina i pitanje njena sjedinjenja s Hrvatskom 1849. PAVICI, Jugozapadno talijansko ratiste u prvom svjetskom ratu, Zagreb, 1943. MESNER-SPORSI, 1915-1918 odlomci iz ratnih uspomena, Zagreb, 1934. KOSUTI, Hrvatsko domobranstvo u drugom svjetskom ratu, Zagreb, 1992. BARI, Ustroj kopnene vojske domobranstva Nezavisne drzave Hrvatske, Zagreb, 2003. FFP-534 Nastavnik: Tezina kolegija: 2. Pitanje posebnosti kulturne politike Bosne i Hercegovine u odnosu na kulturnu politiku SFRJ. Sluzbeni jezik u SR BiH. Nacionalni i konfesijski identitet. Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izlozenim temama. Spremanje izlozene grae za ispit. Usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? OBVEZNA: DUSAN BILANDZI, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999. DODATNA: Deklaracija o polozaju i nazivu hrvatskog jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. Nastavnik: Tezina kolegija: 2. Ivica Luci, docent Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvoenja nastave: tjedno p: 2 Predavanja seminar vjezbe ECTS bodovi: 3 Broj sati aktivne nastave: 30 Sadrzaj kolegija Raspored rada Studentske obveze Nacin polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Kompetencije Literatura Upoznati studente s definicijom i razvojem nacija u BiH, te nacionalnih odnosa nakon Drugog svjetskog rata, polozajem nacija, te meunacionalnim sukobom pocetkom 90-ih. Objasniti karakter rata, mirovni angazman i poziciju nacija nakon Daytona do konca stoljea. Pokusaji rjesavanja nacionalnog pitanja u SFRJ i SR BiH po zavrsetku Drugog svjetskog rata. Nacionalno pitanje u SR BiH. Sukobi na nacionalnoj osnovi. Rat i njegov zavrsetak. Meunacionalni odnosi u poslijeratnoj BiH. Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izlozenim temama. Spremanje izlozene grae za ispit. Usmeni Ispit je prenosiv na visu godinu studija? Da 25% sudjelovanja u nastavi; 75% usmeni ispit Nakon polozenog ispita student e poznavati nacionalne odnose u BiH nakon Drugog svjetskog rata. OBVEZNA: DUSAN BILANDZI, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999. DODATNA: HUSNIJA KAMBEROVI, Prema modernom drustvu - BiH od 1945.